Input:

Otkaz-sporazumni raskid ugovora o radu-obveze za poslodavce

2.3.2026, , Izvor: Verlag Dashöfer

2026.04.1.4 Otkaz-sporazumni raskid ugovora o radu-obveze za poslodavce

Iva Uljanić Škreblin, mag.oec., ovlaštena porezna savjetnica

.

Zakon o radu uređuje sva važna pitanja vezana uz radni odnos pa tako i prestanak radnog odnosa. Nepravilno postupanje prilikom prestanka radnog odnosa može dovesti do značajnih pravnih i financijskih posljedica za poslodavca, uključujući sudske sporove, obvezu vraćanja radnika na posao, isplatu naknade plaće za razdoblje nezakonitog prestanka rada te prekršajne sankcije. Iako radni odnos može prestati na različite načine, najčešće se primjenjuju dva oblika prestanka ugovora o radu: otkaz i sporazumni raskid ugovora o radu. Iako oba instituta rezultiraju prestankom radnog odnosa, njihove pravne pretpostavke, postupak i obveze poslodavca bitno se razlikuju.

U nastavku ovog teksta prikazat će se osnovne razlike između otkaza i sporazumnog raskida ugovora o radu te detaljno prikazati obveze poslodavaca koje proizlaze iz važećih propisa radnog prava, s posebnim naglaskom na zakonitost postupanja i smanjenje rizika od radnih sporova.

Sporazumni raskid ugovora o radu

U praksi kod prekida radnog odnosa poslodavci najviše teže za sporazumnim raskidom ugovora o radu, jer je najjednostavniji postupak i nema striktne obaveze za poslodavca kao što je to primjerice kod otkaza. Sporazumni raskid ugovora o radu temelji se na obostranoj volji poslodavca i radnika da radni odnos prestane. Za razliku od otkaza, ovdje ne postoji jednostrana odluka niti potreba za postojanjem zakonskog razloga za prestanak ugovora. Zato ga poslodavci često preferiraju u praksi kao fleksibilnije rješenje, pogotovo kada žele izbjeći dugotrajne i skupe sudske sporove.

Prijedlog za prestanak radnog odnosa može doći bilo od poslodavca bilo od radnika, a sukladno članku 113. Zakona o radu sporazumni raskid mora biti sklopljen u pisanom obliku. Pored toga, sporazum mora biti jasan i nedvosmislen te ga radnik mora dobrovoljno potpisati (bez prisile ili prijetnje). Sporazum ne smije sadržavati odredbe koje su protivne Zakonu o radu (primjerice da se radnik odriče naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor i sl.), a trebao bi sadržavati odredbe kojima se uređuju međusobna prava i obveze, primjerice datum prestanka rada, kada će biti isplaćena


 Pošaljite nam povratne informacije
Što mislite o portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: